U pandemijskoj, dvadesetoj godini trećeg milenijuma, i pozorište i čovjek u vremenu krize su u festivalskom dešavanju XXXVII Susreta pozorišta / kazališta u Brčkom sagledani kroz osam pozorišnih projekata teatara iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Ovi Susreti su održani od 19 – 28. novembra / studenog 2020. godine.
Prvu polovinu „pandemijskih“ kazališnih Susretanja u Brčkom obilježile su predstave: „Zlatno doba“ banjalučkog Narodnog pozorišta Republike Srpske, pa mostarska predstava „Identitluk“, nastala u koprodukciji dva mostarska teatra, Narodnog pozorišta i Hrvatskog narodnog kazališta. Tu je i predstava „Lepa Brena project“ beogradskog Bitef – teatra i „28. proba“ zeničkog Bosanskog narodnog pozorišta. Druga polovina Susreta je bila rezervisana za predstave: „Žene u crvenom-scena u sceni“ osječkog Hrvatskog narodnog kazališta i „O medvjedima i ljudima“ sarajevskog Narodnog pozorišta. A tu su bile i predstave „Arzamas“ Zvezdara teatra iz Beograda, kao „GospOUdinNOUbadi“ zagrebačkog Teatra „EXIT.
Sve ove predstave su imale snažan i moćan stav o svim strahovima koji pritiskaju čovjeka u vremenu i godini kada su nastale i producirane širom južnoslovenskog prostora.
Pozorišni čin je u svojoj suštini zasnovan na životu kao esencijalnom odredištu. On je tu da doprinese boljem životu. I to ne da pokuša, nego da stvarno učini život smislenijim i boljim. Od mašte i reditelja, do stvarnosti i čovjeka ne treba puno. Takvi porivi su vodili i selektivnost predstava koja je bila zastupljena na XXXVIII Susretima pozorišta / kazališta koji su održani u Brčkom, od 18. do 26. novembra 2021. godine. Osam predstava u zvaničnoj konkurenciji je dalo na volju gledatelju da mašta o boljem svijetu i boljem životu. Iz splitskog Hrvatskog narodnog kazališta je na festivalsku pozornicu stigla predstava „Usidrene“ Elvisa Bošnjaka, a iz beogradskog Ateljea 212 komad Tene Štivičić „64“. Predstava „To nikad nigdje nije bilo“, autora Tvrtka Kulenovića je izvedena u produkciji sarajevskog Narodnog pozorišta, dok se Satiričko kazalište Kerempuh iz Zagreba predstavilo sa komadom „Darian, hrvatski kralj samopomoći“ Dine Vukelić. Iako je bilo najavljeno i selektovano Beogradsko dramsko pozorište nije prikazalo komad „Zelena čoja Montenegra“. Razlog je i dalje bila epidemija COVID-19. Sarajevski Kamerni teatar 55 je izveo svoj kultni komad „Schindlerov lift“, a zeničko Bosansko narodno pozorište predstavu „Sedam strahova“. Poslednje večeri Festivala banjalučko Narodno pozorište Republike Srpske je prikazalo komad „Derviš i smrt“ Meše Selimovića, u režiji Dejana Projkovskog.
Želja za širom umjetničkom provokacijom i dijapazonom koji prevazilazi granice domaćeg teksta i njegove uske, minorne i nekvalitetne produkcijske postavke, dovela je do toga da se dvadeset i druge godine trećeg milenijuma festivalska dešavanja u Brčkom profilišu kao Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta BiH. Po prvi put u okviru obnovljenih festivalskih dešavanja XXXIX po redu Susreti su organizovani u oktobru/listopadu mjesecu (od 20 – 28. desetog mjeseca).
Novu festivalsku koncepcijsku postavku i susretanja u festivalskoj luci je tvorilo osam predstava iz južnoslovenskog areala. Zagrebačko Gradsko Satiričko kazalište „Kerempuh“ otvorilo je Internacionalne teatarske susrete Brčko distrikta BiH sa Molijerovim komadom „Škrtac“, u režiji Dore Ruždjak Podolski, dok je podgoričko Crnogorsko narodno pozorište druge festivalske večeri izvelo komad „Pokojnik“, autora Branislava Nušića, a u režiji Egona Savina. Naredne dvije festivalske večeri na pozornici je izvedena predstava „Kuća“ u produkciji zeničkog BNP-a, i komad Gorana Vojnovića „Jugoslavija, moja otadžbina“, u režiji Marka Misirače, a urađenog u koprodukciji Pozorišta Prijedor i Teatra Capodistria iz Kopra. Pete i šeste festivalske večeri publika je mogla da vidi predstave „Neće biti smak svijeta“, u produkciji sarajevskog SARTR-a, i „Ko je ubio Dženis Džoplin“, u produkciji Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada. Poslednje dvije festivalske večeri na sceni su viđene predstave „Djetinjstvo u Agramu“ Miroslava Krleže, u produkciji Gradskog dramskog kazališta „Gavela“ iz Zagreba i Festivala „Miroslav Krleža“, kao i komad „Pristanak“, u režiji Nebojše Bradića, i produkciji beogradskog ATELJEA 212.
Sve viđene predstave su u svojoj inscenaciji bile direktni sudar sa životom i svim ružnim i zlim događanjima kojima regija obiluje. Destrukcija društvenih odnosa kao kakav krik uznemirenih pozorištaraca sublimirala je u sebi sve ono što je kao negativno isplivalo na površinu zbivanja.
Jubilarni četrdeseti Susreti, u poluvjekovnom trajanju, organizovani su od 19 – 27. oktobra/listopada 2023. godine. Osam predstava i ove godine je bilo u zvaničnoj konkurenciji, a na otvaranju Festivala izvedena je predstava “Moj sin samo malo sporije hoda”, u produkciji SARTR-a. Drugog i trećeg dana festivalska publika je mogla da vidi, takođe, dvije BH predstave, i to “Gospođicu” banjalučkog Narodnog pozorišta RS-a, i “Tri dana ili uspon i pad gospodina B.”, u produkciji zeničkog Bosanskog narodnog pozorišta. Splitsko Hrvatsko narodno kazalište je četvrtog dana Susreta izvelo predstavu “55 kvadrata”, dok je narednog festivalskog dana Satiričko kazalište “Kerempuh” iz Zagreba prikazalo Nušićevu “Ožalošćenu porodicu”. Poslednja tri dana Susreta su bila rezervisana za predstave: “(Pra)faust” Beogradskog dramskog pozorišta, zatim Eshilovu “Orestiju” (Narodno pozorište Sarajevo), i na kraju kultni “Radovan III” Dušana Kovačevića, u izvedbi somborskog Narodnog pozorišta.
Pola stoljeća egzistiranja teatarskih Susretanja u Brčkom je, zahvaljujući svom visokom kvalitetu i umjetničkim dosezima, osiguralo neosporno prestižan status Festivala od posebnog značaja i ugleda za umjetnost i kulturu Brčko distrikta, države Bosne i Hercegovine, kao i južnoslovenskog regiona. Susreti pozorišta / kazališta u Brčkom, odnosno Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta BiH, su svoja teatarska i društvena traganja tokom pet decenija i četrdeset festivala zaokružili u 320 predstava koje su nastale iz pera 226 autora. Sve te pozorišne projekte na festivalsku pozornicu donijelo je 1412 glumačkih protagonista i izvođača, zatim 155 reditelja, 138 scenografa, 132 kostimografa, 108 autora muzike i niz drugih protagonista, saradnika i članova autorskih timova. Značajna je i prepoznatljiva to teatarska festivalska baština. Tradicija festivalske kazališne kulture sa Susretima nudi uvijek nova i drugačija sjećanja na ansamble, predstave i protagoniste koji su dali nemjerljiv doprinos u vrijednosnom postignuću.
Pišu: Jakov Amidžić i Srdjan Vukadinović