Izvještaj selektora 34. susreta

ORGANIZACIONOM ODBORU

34. SUSRETA POZORIŠTA/KAZALIŠTA BiH, BRČKO-DISTRIKT 2017.

 

Izvještaj selektora

 

Poštovani,

Čast mi je i zadovoljstvo izvijestiti Vas da je završen proces prijavljivanja, gledanja i selekcije predstava za 34. Susrete kazališta/pozorišta BiH, Brčko-Distrikt BiH 2017. 

Susreti pozorišta/kazališta u Brčkom osnovani su prije 44 godine kao susreti koji promoviraju bosanskohercegovačkog dramskog pisca. Njihova primarna uloga je obogaćivanje repertoara predstavama nastalim po domaćem dramskom tekstu, poticanje dramskih pisaca na pisanje novih, kvalitetnih dramskih djela, ali i pozivanje na obavezu i odgovornost pozorišta na praizvođenje i vrednovanje novih dramskih tekstova, kao i na novo čitanje, aktualizranje i revaloriziranje postojeće dramske baštine.

Nakon odgledanih četrdesetak predstava, može se konstatirati da domaći dramski tekst dobija sve važniju ulogu na repertoarima pozorišta u Bosni i Hercegovini, a pogotovo u regionu te da predstave rađene po domaćim dramama obično spadaju u najgledanije predstave. Kvalitet tih postavki je, kao uostalom i kvalitet postavki drama koje dolaze izvan ovog govornog područja, različit. Ono što se može primijetiti i što ohrabruje jeste odluka teatara da osim suvremenih afirmiranih autora i klasika, igraju i komade dramskih pisaca koji su široj publici gotovo nepoznati.

Osnovni kriterij pri odabiru sudionika festivala bio je kvalitet predstava kao zaokruženih cjelina i njihova produkcijska razina. Pošto se teatar od svog početka vezuje za fenomen grada i pošto u vremenu krize teatar kao umjetnost uvijek propituje mjesto koje zauzima u društvu, odlučio sam da moto ovogodišnjih kazališnih/pozorišnih Susreta u Brčkom bude Grad u teatru, teatar u gradu.

U skladu s tim motom izabrano je svih osam predstava koje će se izvesti u takmičarskom programu 34. Susreta pozorišta/kazališta Brčko 2017, a to su sljedeće predstave:

Bosansko narodno pozorište Zenica, BiH Moja fabrika Selvedin Avdić Selma Spahić
Kamerni teatar 55 Sarajevo, BiH Mirna Bosna (praizvedba bh. autora) Boris Lalić Saša Peševski
Narodno pozorište Sarajevo, BiH Sve se nekako preživi osim smrti

(praizvedba bh. autora)

Ljubica Ostojić Dino Mustafić
Narodno pozorište RS, Banja Luka / Pozorište Prijedor, BiH Sabirni centar Dušan Kovačević Marko Misirača
Hrvatsko narodno kazalište, Mostar, BiH Predstava Hamleta u selu Mrduša donja Ivo Brešan Ivan Leo Lemo
Satirično kazalište Kerempuh, Zagreb, Hrvatska Ustav Republike Hrvatske Ante Tomić i Rajko Grlić Vinko Brešan
Zvezdara teatar, Beograd, Srbija Hipnoza jedne ljubavi Dušan Kovačević Dušan Kovačević
Gradsko pozorište Podgorica, Crna Gora Čuvari tvog poštenja Boris Liješević Boris Liješević

Dakle, imajući u vidu moto festivala, logično je da predstave izabrane za ovogodišnje Susrete dolaze iz gotovo svih većih teatarskih gradova u Bosni i Hercegovini i regionu, jer te predstave, svaka na svoj način, nude sliku grada u teatru i teatra u gradu.

Predstava Moja fabrika Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice govori o „mitskim“ počecima tog grada, o njegovom razvoju koji je neodvojiv od zeničke željezare. Štrajkovi i krize, otvaranje krčmi i javnih kuća, okupacija i smjene ideoloških sistema, pokušaji rušenja i razvoj fabrike, dakle sve ono što čini povijest Željezare i povijest Zenice, u tekstu za predstavu Moja fabrika dopunjuje se intimnom ispoviješću bivših radnika, ali i ispoviješću članova glumačkog ansambla. Tako se događajima koji se tiču junaka i udarnika, heroja i izdajica pridružuje sjećanje kao subjektivni, individualni, psihološki fenomen, a predstava se gradi kao važan doprinos pamćenju grada kao kolektivno oblikovanom fenomenu. Ta predstava pokazuje da teatar koji nam je danas možda potrebniji nego ikad jeste zapravo onaj zasnovan na najstarijem principu: skupina građana jednog grada za svoje sugrađane pravi predstavu koja ih okuplja oko neke zajedničke vrijednosti.

Predstava Mirna Bosna Kamernog teatra ’55 iz Sarajeva tematizira vrijednosti jednog društva i jednog grada. Naime, u nedostatku uzora, kao jednog pola, ova predstava se bavi tabuom kao drugim polom vrijednosti, i to jednim tabuom koji je nezamisliv izvan gradskog miljea. Likovi u ovoj predstavi su društveni marginalci koji se odluče na prodaju lakih droga kako bi preživjeli. To je, dakle, predstava koja se u svom bavljenju društvenim tabuom gradi kao svojevrsna kritika društva, jer se u njoj prodaja lakih droga tretira kroz tešku ekonomsku situaciju likova. Iako u znatnoj mjeri koristi elemente satire, predstava Mirna Bosna ne gradi svijet u kojem bismo se smijali jer smo bolji od tih marginalaca, od likova sa dna društvene ljestvice, već se njihova egzistencijalna situacija povremeno osvjetljava iznutra te se tako omogućuje da publika sa tim likovima suosjeća.

Predstava Sve se nekako preživi osim smrti Narodnog pozorišta iz Sarajeva jeste jedna vrsta hommagea gradu Sarajevu. Porodica kao egzistencijalni osnov u ovoj se predstavi tretira upravo preko različitih vremenskih perspektiva likova koje se upisuju u sliku grada, a dramska napetost se suptilno gradi na odnosu među generacijama ali i na odnosu „Sarajevo nekada – Sarajevo sada“. Upravo jedan grad i njegova urbana mitologija bitno određuje okvir u ovoj predstavi, koja na svom završetku donosi himničnu pjesmu Sarajevu kao kulminacionu tačku i kao neku vrstu poetskog rezimea.

Predstava Sabirni centar, rađena u koprodukciji banjalučkog Narodnog pozorišta i Pozorišta iz Prijedora jeste predstava o Banja Luci s početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Suptilnim intervencijama, reditelj ove predstave uvodi topose važne za pamćenje grada, koji je sa smjenom političkog režima doživio historijski, ekonomski, etički, socijalni i svaki drugi potres. U toj predstavi se preko sjećanja kao subjektivnog fenomena i pamćenja kao fenomena koji zahtijeva institucije nudi jedna melankolična slika grada suprotstavljena i slici „onog svijeta“, sabirnog centra, ali suprotstavljena i sadašnjosti u koju je danas taj grad uronjen. To je predstava koja prostor jednog grada „mapira“ i preko spomena na mrtve kao „izvorišta i središta onoga što bi trebala biti kultura sjećanja“ (I. Assmann).

Upravo zato što se događa na selu, Predstava Hamleta u selu Mrduša donja u izvedbi HNK iz Mostara potvrđuje koliko je teatar kao fenomen oduvijek bio moguć isključivo u ambijentu grada. Jedina epoha u evropskoj kulturi u kojoj nije postojala institucija teatra bio je srednji vijek, u kojem dominira seoska kultura. I grad i teatar žive od mogućnosti izbora, od više centara moći, dok je selo ambijent u kojem se sve forme postojanja svode na jedno. Zato u mostarskoj predstavi scenom dominira gumno kao metafora seoske kulture zasnovane na jednom centru i zato je to predstava koja totalitarizam jednog političkog režima povezuje sa totalitarizmom seoske kulture, upozoravajući na to da ni u selu ni u totalitarizmu teatar nije moguć.

Predstava Ustav Republike Hrvatske Satiričnog kazališta Kerempuh iz Zagreba na duhovit način tretira bolnu temu hrvatsko-srpskih odnosa u današnjem Zagrebu. Ta se tema tretira preko susjedstva kao važnog elementa bez kojeg je forma življenja u gradu nezamisliva. Kroz dijalog kao temelj drame i teatra, ali i kao temelj na kojem se gradi kultura grada, fond razlika među likovima koji je zasnovan prije svega na ideološkom principu postepeno se umanjuje; živ čovjek dospijeva na mjesto ideološkog koncepta, a susjed i sugovornik dospijeva na mjesto Drugog kao neprijatelja.

Povodom predstave Hipnoza jedne ljubavi Zvezdara teatra iz Beograda, autor i reditelj Dušan Kovačević piše da svake godine u Srbiji nestane jedan manji grad od četrdeset do pedeset hiljada stanovnika, jer ljudi odlaze u neke druge krajeve ili put neba. Ovo je predstava koja upozorava na prazninu koja zbog odlaska mladih ljudi nastaje ne samo u Srbiji nego i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. To je predstava koja govori o nepodnošljivoj sadašnjosti od koje mladi svijet može pobjeći jedino u snove o nekoj obećanoj zemlji ili u snove o nekoj drugoj planeti.

Predstava Čuvari tvog poštenja Gradskog pozorišta iz Podgorice postavlja bolno pitanje o vrijednostima u odnosu na koje bi se trebale školovati i odrastati nove generacije ljudi u našim gradovima. Polazeći od stiha iz crnogorske himne, autor i reditelj Boris Liješević postavlja važno pitanje o uzorima, na kojima su se i društvo i klasični teatar oduvijek zasnivali. To je predstava koja upozorava na agoniju u kojoj se upravo zbog poljuljanih vrijednosti nalazi svijet građanske Evrope, ali istovremeno je to predstava koja pokazuje u kojoj mjeri mi vrijednosti tog građanskog društva još uvijek nismo zamijenili nekim drugim koherentnim sistemom vrijednosti.

Predstave koje kao selektor nisam uvrstio u takmičarski program Susreta, a bile su prijavljene, nisu mogle biti izvedene iz tehničkih razloga, ili se nisu mogle uklopiti u zadate termine održavanja Susreta, ili se nisu uklapale u zadati okvir i kriterije ovogodišnjih Susreta.

Prijedlog selektora:

Kao selektor predlažem da se na završnoj večeri 34. Susreta u čast nagrađenih održi koncert Edina Karamazova, svjetski priznatog muzičara.

Na osnovu svega izloženog, predlažem slijedeći redoslijed izvođenja predstava na 34. Susretima pozorišta/kazališta BiH, Brčko-Distrikt 2017. prema dogovorenim terminima i cijenama izvođenja:

R.b. Teatar – produkcija Datum Predstava Autor Reditelj Cijena
1. Narodno pozorište Sarajevo, BiH 16.11. Sve se nekako preživi osim smrti

(praizvedba bh. autora)

Ljubica Ostojić Dino Mustafić
2. Gradsko pozorište Podgorica, Crna Gora 17.11. Čuvari tvog poštenja Boris Liješević Boris Liješević
3. Kamerni teatar 55 Sarajevo, BiH 18.11. Mirna Bosna (praizvedba bh. autora) Boris Lalić Saša Peševski
4. Zvezdara teatar, Beograd, Srbija 19.11. Hipnoza jedne ljubavi Dušan Kovačević Dušan Kovačević
5. Narodno pozorište RS, Banja Luka / Pozorište Prijedor, BiH 20.11. Sabirni centar Dušan Kovačević Marko Misirača
6. Satirično kazalište Kerempuh, Zagreb, Hrvatska 21.11. Ustav Republike Hrvatske Ante Tomić i Rajko Grlić Vinko Brešan
7. Hrvatsko narodno kazalište, Mostar, BiH 22.11. Predstava Hamleta u selu Mrduša donja Ivo Brešan Ivan Leo Lemo
8. Bosansko narodno pozorište Zenica, BiH 23.11. Moja fabrika Selvedin Avdić Selma Spahić
9. Edin Karamazov 24.11.

Na kraju se zahvaljujem na ukazanom povjerenju i ponudi da budem selektor 34. Susreta pozorišta/kazališta Brčko-Distrikt 2017. Upravama pozorišta/kazališta, koja su prijavila svoje predstave za ovogodišnje Susrete zahvaljujem na izuzetno dobroj i profesionalnoj suradnji te na razumijevanju u procesu prijavljivanja, organiziranja i selektiranja predstava.

Sarajevo, 22.10.2017. godine.

Selektor 34. Susreta pozorišta/kazališta Brčko 2017.

 

prof. dr. Almir Bašović