Vukadinović i Amidžić o teatarskom identitetu Dušana Kovačevića

Prepoznatljiv i mnogostran je angažman Dušana Kovačevića u scenskim djelatnostima. Prisustvo  Kovačevića u južnoslovenskom teatarskom sistemu se određuje kao angažman najvećeg dramskog pisca – živog klasika. Međutim, nije značajan njegov opus samo u teatarskoj umjetnosti, već i u najmanje još dva vida umjetničkog ispoljavanja, i to onom u filmskom, odnosno televizijskom prostoru. Scenski opus Dušana Kovačevića na jednoj strani obuhvata  spisateljsko djelo dramskog pisca, kao i filmskog i televizijskog scenariste. Na drugoj je njegov rediteljski angažman u pozorišnim predstavama i filmovima za koje je on autor tekstualne potke. I na trećoj strani je njegov angažman kao pozorišnog producenta budući da je osnivač i direktor jednog od najprestižnijih južnoslovenskih kazališta – Zvezdara teatra iz Beograda. Sve to tvori autentični scenski kosmos jednog autora i jednog pozorišnog djelatnika koji stvara umjetnički čin i iz koga progovara sama umjetnost.

Veoma bogat je izvedbeni spektar djela Dušana Kovačevića. Njegove drame igrane su na cjelokupnom južnoslovenskom kazališnom prostoru, kao i u pozorištima u istočnoj i zapadnoj Evropi, zatim Velikoj Britaniji, SAD-u, Kanadi, Argentini, Turskoj, Novom Zelandu i Iranu. Pisac je scenarija za kulna filmska ostvarenja južnoslovenske kinematografije („Ko to tamo peva“, „Balkanski špijun“, „Podzemlje“, „Profesionalac“ i druge). Za televiziju je napisao TV drame i TV serije. Oprobao se i u radio dramskom spisateljstvu.

Monografija o scenskim angažmanimna Dušana Kovačevića obuhvata sve pozorišne predstave, filmove i televizijske drame u kojima se ovaj klasik južnoslovenskog teatra pojavljuje kao dramski autor ili pisac scenarija ili reditelj ili producent.

Vremenski obuhvat monografskog istraživanja tretira period od prve izvedene drame Dušana Kovačevića 26.februara / veljače 1973.godine („Maratonci trče počasni krug“ – Atelje 212) pa do septembra /rujna 2018.godine.

Struktura prostornog lociranja izvedbi scenskih ostvarenja Dušana Kovačevića definisana je kroz nekoliko segmenata. Prvi je onaj koji se tiče Susreta pozorišta / kazališta. Drugi je bosanskohercegovački ambijent. Treći je segment južnoslovenskog prostora, a četvrti evropski i svjetski areal.  Do 90-ih godina XX vijeka djela Dušana Kovačevića predstavljaju nacionalnu dramsku baštinu svih šest konstituenata (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija) državnog i društvenog okvira koji je tada egzistirao kao jedinstveni. Poslije 90-ih godina svaki od pomenutih prostornih i društvenih segmenata je konstituisao svoju nacionalnu dramsku baštinu, zbog čega se u monografskom istraživanju koristi termin i odrednica južnoslovenski prostor kao onaj segment i poveznica koje znače nastavak konntinuiteta nečega što je bilo domaća ili nacionalna drama do pomenutog razdoblja.

Predstave i druga scenska djela izvedena po tekstovima Dušana Kovačevića  davala su poseban pečat u institucijama i sredinama gdje su izvedena. Kako svojom estetskom prepoznatljivošću, tako i angažiranošću.

Živi klasik južnoslovenskog teatra Dušan Kovačević u svojim komadima  pokazuje da magija pozorišta ne traje onoliko koliko traje predstava. Kazališni komadi rađeni po njegovim djelima, bez obzira ko čini ostali dio tima, nisu nestalni. Traju i mnogo godina poslije praizvedbe ili premijere, bez obzira da li su zabilježene na nekom duže trajućem zapisu.

Autori teksta: Srđan Vukadinović i Jakov Amidžić

Foto: Dejan Đurković