Mona Muratović: Ova predstava je period jednog velikog intelektualnog i emocionalnog zrenja svih nas i dramske književnosti uopšte

Brčanska publika sinoć je imala priliku pogledati predstavu „Orestija“ u izvedbi Narodnog pozorišta Sarajaevo i Scene MESS.

Predstavu rađenu po tekstu Eshila, čiji je prevod sa grčkog jezika uradila Gaga Rosić, režirao je Slobodan Unkovski, dok dramaturgiju potpisuje Jelena Mijović.

Na konferenciji za medije selektor ovogodišnjih Internacionalnih teatarskih susreta Brčko distrikt BiH Goran Damjanac kazao je da je i za ovu predstavu da uđe u selekciju presudan bio klasični tekst kao osnovni kriterij, tako da se ova antička drama savršeno uklopila u njegov izbor.

„Pored Geteovog Fausta, rekao bih da su to dva kapitalna djela dramske književnosti, uopšte književnosti zapadno evropske civilizacije. Također, bio mi je interesantan i rediteljski rukopis Slobodana Unkovskog i nakon toliko godina pošto se vratio u Sarajevo i ponovo režira smatrao sam da je trebalo iskoristiti priliku i dovesti jednu njegovu predstavu na ovaj festival. U pitanju je jedno savremeno čitanje Orestije sa jednim različitim žanrovskim spektrom koji nam iščitava Orestiju u savremenom trenutku na suptilan teatarski način. Strategija koju Unkovski primjenju i ovdje se pokazala vrlo uspješnom, vrlo rizičan rediteljski pristup prvenstveno u radu sa glumcima, a ansambl ove predstave je apsolutno odgovorio na zahtjev režisera. Ovo je jedan od najtežih komada za izvesti jer Eshil je pisao u strogom ili vojničkom stihu, i taj stih treba razbiti, misao treba da pređe rampu i to nije ni malo jednostavno. I to je treći segment zašto sam izabrao ovu predstavu“, pojasnio je Damjanac.

Glumac Mirvad Kurić, u predstavi Agamemnon, kazao je da mu je uvijek drago, privatno i glumački, da igra klasiku, da radi na njoj i doživljava te procese.

„Međutim, onda me uhvati tuga zbog činjenice da se neke stvari rađene prije 2000 godina nisu promijenile, i da je logično da se neće ništa promijeniti ni za narednih 2000 godina iako se mi u teatru trudimo da objasnimo da se stvari mogu i moraju mijenjati ali ljudski um čini mi se nikad to ne uspijeva i zbog toga mi je žao“, istakao je Kurić.

Za reditelja Slobodana Unkovskog, Kurić naglašava da je on jedini reditelj koji ima iskren i umiljat pristup prema glumcu, da mu daje ljubav da bi nešto bolje uredio bez obzira kakav će rezultat imati sama predstava.

Elektru,u predstavi utjelovila je Mona Muratović, koja je ovom prilikom istakla da je rad na ovom tekstu i predstavi bio intenzivan na jedan emocionalno-intelektualni način.

„U smislu da se investira neka energija u to ali i da se pusti taj neki proces zrijenja. I „saft za to krčkanje“ je ta ljubav reditelja prema glumcu o kojoj je Mirvad govorio. Slobodan Unkovski za glumca, za pozorište, za tekst, stvarno ima razumijevanje i to čak nekad i previše za taj kreativni proces. Ova predstava je period jednog velikog intelektualnog i emocionalnog zrenja svih nas i dramske književnosti uopšte“, rekla je Muratović.

O svom liku koji igra, Elektru, je rekla da je univerzalni simbol pozicije žene u zadnjih 2500 godina i da se za to vrijeme ništa nije promijenilo.

Elektrinog brata, Oresta utjelovio je glumac Vedran Đukić, koji je govoreći o procesu rada na predstavi kazao da je bilo interesantno istraživati pogotovo o stvarima koje su napisane tada, a i dan danas su vrlo aktuelne.

„Razgovori sa rediteljem su nam bili uporišta za kreaciju samog lika. Jedna od njegovih ideja i posmatranja samog Oresta je da geni pamte traume“, dodao je Đukić.

Profesor Božidar Đurović, čestitao je prisutnima protagonistima na predstavi, naglašavajući da je to bio divan pozorišni, ali i društveni događaj sa odličnim glumačkim ostvarenjima, predstava koja nas uvjerava, opominje a možda će nekoga i osvijestiti.

„Pozorište i ima zadatak da osvesti neosvešćene. Nekako sam sinoć poželeo da svako narodno pozorište na ovim prostorima ima Orestiju. Vaša radost koju ste imali tokom rada i velika spoznaja koju ste mogli između sebe razmeniti je po meni najljepši deo pozorišne umetnosti za glumca, reditelja. Taj vaš pogled na svet i vaša radost se vide u predstavi i može se reći da ste oplemenili pozorišnu umetnost i društvo“, istakao je Đurović.

Piše: Sanita Jerković Ibrahimović

Foto: Dragan Deanović