Na trećoj konferenciji za medije Internacionalnih tetaraskih susreta Brčko distrikta BiH, učestvovali su selektor Susreta Vlado Kerošević, reditelj predstave „Pokojnik“ Egon Savin, Marko Baćović, direktor Crnogorskog narodnog pozorišta i glumac, Slobodan Marunović, prvak drame Crnogorskog narodnog pozorišta i glumac, te Mladen Bičanić, pozorišni kritičar.
Selektor Kerošović, istakao je da je predstava „Pokojnik“ bila predstava koja mu je izuzetno pomogla, uz još dvije, da dođe do tematskog zajedničkog imenitelja, odnosno da definira moto ovogodišnjeg Festivala.
„Živimo u društvu u kojemu je sahranjena istina. Nikad više vjernika nije bilo, a nikad manje istine među nama. Do sada na sceni nisam vidio tu vrstu hipokrizije u društvu. U sinoćnjoj predstavi je sahranjena „živa istina“, Pavle Marić je sahranjen živ, a on je jedina istina u predstavi, sve ostalo je oko njega je laž, prevara, kriminal, preljuba i to je meni bila metafora. Svi meritumi negativnih vrijednosti koje je Egon Savin sjajnom rediteljskom metodom doveo pred nas kao da je to uobičajen način života. Zato što je stilsko-žanrovski postavio predstavu da se igra sa pozicije realizma, ponekad i naturalizma. Ovo je jedan metod koji nismo navikli da gledamo, pogotovo u provincijskim pozorištima. Ne postoji persiflaža kod igranja Nušića. S druge strane ovo je jedan od najmanje izvođenih komada Branislava Nušića, nepopularan. No, Egonov pristup ovoj dramatizaciji je učinio da ovaj komad postane toliko konotativan sa vremenom u kome živimo da su neki trenuci aktuelnosti komada izazivali grotestkan doživljaj, taj spoj jezivog i duhovitog. Publika se smijala vrlo decentno na nešto što je izazvalo taj smijeh očigledno zadržavajući „knedlu“ u grlu zbog onoga što je posljedica toga, da bi se svi mi koji smo u sali mogli naći u takvoj situaciji, prepoznati sebe i u ulozi aktera, i u ulozi žrtve. To je ono što je bilo opredjeljujeće da ovu predstavu uvrstim u zvaničnu konkurenciju“, kazao je Kerošević.
Reditelj predstave Egona Savin, istakao je da ne pravi pozorište da bi komentarisao stvarnost, već mu stvarnost služi da najbolje što umije pravi prijemčivo, duhovito pozorište koje publika može da prepozna problemski, ali i da na određeni način prepozna svoju sudbinu u scenskom zbivanju.
„Ovo je četvrta Nušićeva drama koju radim i to sa velikim zadovoljstvom. Odavno skrećem pažnju kulturne javnosti da Nušić nije komediograf već i uz Steriju najznačajniji srpski dramski pisac, toliko voljen i upotrebljavan. Nušić nije imao sreće sa kritikom, nikad nije u životu dobio pozitivnu kritiku, a stvarao je najuspešnije srpsko pozorište. Namjerno izbjegavam njegove popularne komedijske naslove jer tu čovek mora bitku da bije sa glumcima jer kad osete smijeh u publici ne možeš ih više kontorlisati. Tako da je „Pokojnik“ kruna njegovog dramskog rada, a pisao ga je u vrijeme kada je znao da više neće dugo živjeti jer je bio lošeg zdravlja. Možda zbog toga nije imao „dlake na jeziku“ i nije želeo da napravi kompromise. Zaista sam sretan što sam napravio jednu efikasnu, oštru i duhovitu predstavu koju narod prima. Ja pravim predstave za narod, obične gledaoce, a ne za festivale i takmičenja“, istakao je Savin.
Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta i glumac Marko Baćović, rekao je da su „Pokojnika“ izabrali jer najbolje korespondira sa današnjim vremenom.
„To je najžešća Nušićeva komedija, ali istovremeno tragedija i drama prije svega. I dok smo radili Egon je insistirao da moramo biti „sa obje noge na zemlji“. Nušić je napisao to svoje gotovo testamentalno djelo, nije se više uzdržavao, očigledno je bio ogorčen stanjem u Jugoslaviji 1937. godine. Na kraju krajeva to akcionarsko društvo u kome rade da bi „oplodili“ pokradenu imovinu zove se Ilirija što je drugo ime za Jugoslaviju. Dobro je ako smo postigli da publici ostane „knedla“ u grlu poslije smijeha, a mislim da jesmo i da smo uradili dobru stvar“, dodao je Baćović, koji u „Pokojniku“ igra beskrupuloznog Spasoja Blagojevića, prema kojem ni sam, kako je naglasio, Nušić nije imao nikakve simpatije.
Gospodina Đurića, u predstavi je utjelovio Slobodan Marunović, prvak drame Crnogorskog narodnog pozorišta koji je na konferenciji istakao je da je sinoć u Brčkom scena teatarskih susret bila najistinitija govornica u regionu.
„Đurića možeta sresti i u Brčkom, i u Podgorici, i u Beogradu. On je uvijek okružen ljudima, ima vezu u ministarstvu, u finansijam, u prosvjeti, bilo gdje. On zapošljava, on je švaler, on je sve. Bilo mi je zadovoljstvo raditi taj lik. Komad smo radili da ne bude pučki, da ne zasmijavamo publiku, već da je duboko zamislimo o prostoru i životu koji živi u ovom savremenom trenutku“, rekao je Marunović.
Mladen Bičanić, pozorišni kritičar ovom prilikom je kazao da je vrlo zanimljivo da su ovogodišnji Susreti počeli sa dva pisca koji imaju dodirne tačke a iz dalekih su vremena, jedan iz XVII stoljeća, a drugi iz prve decenije XX stoljeća.
„Zanimljivo je to prvo za dramaturgiju, a zanimljivo je vidjeti i redateljske postupke jedne i druge predstave. „Škrtac“ nas vodi u metateatralnost. Autor Tomislav Zajec i rediteljica Dora Ruždjak Podolski žele reći da je sve to igra i da uvođenjem svih tih elemenata današnjice su mislili da Molijera treba dopuniti. A zapravo kada je to umjereno i ne ističe se previše, onda dolazi do suštine i onoga što Škrtac u sebi nosi. Međutim, kod redatelja Savina, Nušića i Pokojnika imamo sasvim jednu drugu stvar. Ono što je Savin naglasio da želi svo vrijeme postići, da prestanemo igrati se s Nušićem kao zabavljačem i shvatimo ga kao ozbiljnog dramskog pisca. U svakom slučaju to je čitanje Nušića kao jednog ozbiljnog dramskog pisca“, kazao je Bičanić.
Selektor Kerošević je na kraju najavio predstavu „Kuća“, u izvedbi Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, mladog autor Benjamina Hasića i režiji najmlađeg bh reditelja Alena Šimić.
„Tekst je nastao prije sedam godina i govori o mladim ljudima beskonačno ispunjenim prazninom, nemoći. Njihov doživljaj svijeta koji mnogi ljudi ne razumiju jer se osjećaju bolje i drugačije zbog raznih uvjeta. Ovo je egzistencijala i teška drama, priča o porocima kao što je narkomanija, bolestima društva. Predstava se zove se „Kuća“ jer je kuća osnovni element patriotizma. Nadam se da će imati šire odjeke i mogućnosti nakon brčanskog Festivala“, dodao je na kraju Kerošević.
Piše: Sanita Jerković Ibrahimović
Foto: Dejan Đurković