U odlučivanju prilikom selekcije predstava za ovogodišnje Internacionalne teatarske susret Brčko distrikta BiH, kada je riječ o predstavi Bosanskog narodnog pozorišta „Kuća“, prema riječima selektora Vlade Keroševića, presudno je bilo sjajno izvorište predstave, odnosno tekst koji je napisao Benjamin Hasić.
Ovo je rečeno na konferenciji za medije Susreta, na kojoj je profesor Kerošević govoreći o ovom komadu, istakao da je odmah prepoznao da se radi o jednom izuzetno kvalitetnom generacijskom stavu prema društvu u kome žive i odnosu prema tom društvu koji žele da realiziraju kroz ovu predstavu.
„Ono što mi je još bilo zanimljivo i opredjeljujuće jeste da se na brčanskom Festivalu prezentira jedan izuzetno kvalitetan mladi reditelj, koji u posljednjih nekoliko godina istražujući u profesiji režije ostavlja za sobom ozbiljne tragove. Po mom mišljenju ovo je jedan od najdublje „dijamantom na staklu“ zarezanih tragova Alena Šimić. S druge strane, zanimljiva je priča koja je proistekla iz ovog komada i koncepcija koja je ovom komadu dala poseban smisao. Predstava je realizirana apsolutno minimalističkim sredstvima. Imali smo šest glumačkih energija koje su u praznom prostoru jako precizno definirane kroz likove koje su igrali na jednom bosanskom ćilimu, a koje Alen vrlo precizno vodi. Jedno takvo slično rješenje sam vidio prije 30-tak godina kod Pitera Bruka u Hamletu, ali mi to apsolutno ne smeta jer je ovaj ćilim u odnosu na onaj Pitera Bruka metafizičko ishodište bosanskohercegovačkih sudbina. Ta simbolika kojom se poslužio da bi nadomjestio banalna realistička sredstva koja su se mogla upotrijebiti, kao na primjer „pucanj prsta za svaku dozu“ koji je jako kvalitetno rješenje kad se disciplinirano koristi kao što to rade kolege BNP Zenica. Zanimljivo je što su svi likovi sve vrijeme na sceni i što ta kuća iz naslova nema zidove i pokućstvo, već samo nepripadajuće ljude koji životare na egzistencijalnom minimumu. Pripadaju sami sebi i kao takvi u društvu u kojem žive ne mogu da se realiziraju. Kompletna bosanskohercegovačka mledaž je danas u takvoj situaciji i normalno da pribjegava raznoraznim porocima. Ovaj ansambl nam je ispričao priču o sebi“, zaključio je Kerošević.
Direktor BNP Zenica, Miroljub Mijatović naglasio je da je ovo pozorište utemeljitelj i realizator festivala koji njeguje bosanskohercegovački dramski tekst i književno stvaralaštvo.
„Upravo na tom tragu smo se odlučili za ovaj Hasićev tekst jer želja nam je bila i to se najčešće dešava da koprodukcije između Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i Festivala bosanskohercegovačke drame svoju premijeru imaju na samom Festivalu. Ova predstava je izašla nešto ranije, i svoju praizvedbu imala je upravo na tom Festivalu kao predstavnik BNP Zenica. Kad su u pitanju praizvedbe bitno nam je da se čuju ti dramski tekstovi i u smislu rediteljskog koncepta. Ovo jeste naša prva saradnja sa Šimićem i nadam se da ćemo u narednim sezonama stvarati i neke nove projekte“, dodao je Mijatović.
Govoreći o predstavi koju je režirao Alen Šimić je kazao da je u pitanju jedan košmar u kom se nalaze likovi, gdje je noćna mora postala stvarnost.
„Ovo je priča o bespotrebnoj tvrdoglavosti i bespotrebnoj ambiciji koja vodi u propast. Ono što me je privuklo je bio zapravo stil pisanja i naravno tematski mi je nešto bliže nego npr. Šekspir. Na probu smo donijeli izvorni tekst koji je tri puta veći, tako da je bilo odstupanja. Zanimljive su bile te mikroscene koje smo još više skratili. Mi zatičemo likove na kraju neke scene, i na tome smo dosta radili. Krenuli smo od toga šta bi bio realizam i sve više smo ga uništavali i na kraju došli do ovoga što smo dobili“, dodao je Šimić.
Glumac Saša Handžić, koji je u predstavi igrao lik Vanje, rekao je da svakoj ulozi pristupa tako što pokušava pronaći neku poveznicu s likom.
„Dobar teatar ne može postojati ako to ne ide iznutra i ne prolazi kroz vas. Možemo pronaći poveznicu s bilo kojim likom, bio on pozitivan ili negativan. Svakom liku pokušavam dati cijelog sebe“, rekao je Handžić.
Pozorišni kritičar Mladen Bičanić, o scenama koje sasvim drugačije izgledaju u izvornom obliku od onih koje smo vidjeli sinoć u predstavi, kazao je da je to jedan od vrlo legitimnih i dobrih postupaka u teatru.
„I kad se napravi predstava kao ova to itekako ima smisla. Druga stvar koja mi je zanimljiva je da je ona jedna od dvije temeljenih na domaćem dramskom tekstu na ovogodišnjem Festivalu. Bitan je i ćilim koji dva lika na početku rolaju praveći prostor za igru, koji je za razliku od čarobnog letećeg tepiha iz Šeherezade, jako strašan i prašnjav ćilim. Koji je na žalost sastavljen od niti beznađa, ali u sebi ima upletenu magiju kazališnih čarolija koja ga čini tajanstvenim. To je jako dobro napravljeno. Glumački je predstava izvanredna, koristilo se tijelo, scenski pokret je izuzetno bitan i glumac svojim pokretom govori. Muzika je isto jedan element koja je izuzetno skladno napravljena i savršeno prati predstavu, kazao je Bičanić.
Piše: Sanita Jerković Ibrahimović
Foto: Dejan Đurković