Predstavljena knjiga “Četiri i po drame” Almira Bašovića

U okviru pratećeg programa 35. Susreta pozorišta u Brčkom publici je predstavljena knjiga “Četiri i po drame” autora Almira Bašovića. Zbirka je nastajala tokom posljednjih 15 godina, a sačinjavaju je drame Priviđenje iz srebrenog vijeka, Re:Pinoccio, Kreketanje, Sarajevo Feeling i Lica.

Komad “Priviđenje iz srebrenog vijeka” imao je premijeru 2003. godine u Narodnom pozorištu u Sarajevu, a svoj pozorišni život imao je i u Beču i Brnu.

Sam autor je predstavljajući dramu kazao da ona postavlja bolno pitanje o tome kako je moguće da na kraju 20. vijeka imamo zločine poput srebreničkog i da li smo prestali vjerovati u sve ono što su nam donijeli racionalizam, nauka i povjerenje u neka pozitivna znanja.

Komad “Re:Pinoccio” je premijeru imao u Skoplju, na albanskom jeziku. Kao reintepretacija slavnog Collodijevog romana Pinocchio u prvi plan stavlja dilemu o tome kako u ekstremnim uslovima naše svakodnevnice djeci uopšte pričati bajke.

“Kreketanje” je komad o pozorištu, pisan po Aristofanovim Žabama. On zapravo postavlja pitanje jesmo li zauvijek izgubili ono što je sveto u teatru i šta su uslovi da se teatar iznutra ponovo obnovi.

Autorova generacija i predratna dešavanja ’90-tih godina prošlog vijeka, u središtu su drame “Sarajevo Feeling”. To je generacijska drama koja postavlja pitanja o rezu u istoriji, granici u vremenu pred kojom još uvijek svi stojimo začuđeni i brzom urušavanju vrijednosti jednog društva.

Monolog Lica govori o odgovornosti jednog lica i masovnih zločina koji su se nažalost događali tokom posljednih ratova na Balkanu.

Govoreći o ovim dramama teatralog i dramaturg Ivan Trojan ističe da je Bašović, zbog izvrsnog poznavanja istorije drame i pozorišta, skrojio četiri i po dramska teksta koji su stilski raznovrsni.

“Kompleksnost dramskih postupaka omogućava da se njegove drame razvrstaju na one koje idu od ispitivanja postmodernih strategija  do vraćanja korijenima, dramskom teatru s kraja 19. i početka 20. vijeka”, naglašava Trojan.

Zbirka drama Almira Bašovića ima izuzetan značaj za bosanskohercegovačku pozorišnu kulturu, književnost i pozorište. U vrijeme kada konstantno slušamo o manjku dramskih autora, njihove prisutnosti u pozorištima, imamo knjigu koja pokazuje šta zapravo kod nas u dramskoj književnosti postoji.

“Pozorište i kada neće govori o stanju u društvu, a kamo li kad to hoće. Naš problem je što nemamo dovoljno povjerenja u ono što imamo. Nisu u pitanju samo bh. drame na repertoarima. I naši sjajni glumci nemaju priliku igrati ono što najviše vole, a to su, osim klasika evropske drame, domaći pisci. Oni se u tim ulogama, prirodno, najbolje snalaze. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri mi vjerujemo sami sebi, u kojoj mjeri jesmo infantilna kultura koja će stalno funkcionisati između dva pola – pretjerane zaljubljenosti u sebe i pretjeranog nepovjerenja u sebe. Mislim da tu od susjednih kultura, iz Srbije i Hrvatske i njihovih pozorišnih repertora, možemo itekako naučiti”, ističe Bašović.

Drame Almira Bašovića mogu biti svojevrstan poziv redateljima i direktorima bosanskohercegovačkih pozorišta. Zasigurno bi osvježile repertoar i osigurale novi kvalitet domaćih pozorišta.

Piše: Alma Kajević

Foto: Dejan Đurković