Kroz decenije svoga postojanja pozorišni festivali vremenom postaju konzervativni, neangažirani, a publika ih doživljava, ne rijetko, kao dešavanja iz nužde. Da bi festival opstao u trendu poželjnog i događaja na koji se uvijek rado dolazi, a gdje se ima što vidjeti u teatarskom smislu, isti mora mapirati sve prisutne probleme i estetski promišljeno, a kritički, reagovati na umjetničke i društvene izazove.
Preispitivanje sosptvenih konceptualnih i razvojnih strategija je onaj sadržaj i aktivitet djelovanja koji uvijek mora da je sveobuhvatan i osjetljiv na svaku primjedbu toga karaktera. U konceptualnoj ravni osnovna čvorišta festivalskog promišljanja zasnivaju se na maksimalno obuhvatnom produkcijskom i tematskom fokusu koji ima sluha za sva regionalna, i šira kulturološka i kazališna dešavanja.
Konceptualna traganja čije se značajke baziraju na artikulaciji različitih estetskih, kritičkih i produkcijskih specifičnosti i vrijednosti odlikuju u gotovo petodecenijskom trajanju i, prvo, Susrete profesionalnih pozorišta BiH, a potom Susrete pozorišta / kazališta BiH u Brčkom. Želja za širom umjetničkom provokacijom i dijapazonom koji prevazilazi granice domaćeg teksta, ovaj Festival od dvadeset i druge godine trećeg milenijuma pozicionira se kao Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta BiH, s namjerom da odiše živim, dinamičnim i angažiranim obrascima scenskog izražavanja i prikazivanja.
Sama odrednica Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta nosi i sadrži u sebi jedan mnogo širi okvir obuhvata od onoga što je administrativno teritorijalni značaj. Naravno, on obuhvata i taj administrativni areal, bez kojeg teško da bi bilo ovakvog Festivala. Ali, ovaj Festival prave i organizuju građani Brčkog za sebe i sve oni koji su u vrijeme Susreta, raznoraznim okolnostima, u Gradu na Savi i koji prisustvuju Festivalu. Samo određenje Brčko znači čitavo društvo ovoga Grada, odnosno distrikta, a to je i najšira festivalska misija koja svojim prikazanjima obuhvata i uvezuje sve one koji su prisutni toga dana ili tih dana u ovoj teatarskoj luci.
Šire određenje društvenog obuhvata Festivala, upravo, ukazuje da ga organizuju građani Brčkog i da je to njihov poklon i Gradu i svima onima koji se nalaze tim ili nekim drugim povodom u njemu. Ali, i sama asocijacija na Brčko distrikt ukazuje na organizaciju festivalskih zbivanja od strane administrativno teritorijalne zajednice, čija je uloga u tome nemjerljiva.
Ovako naslovljen Festival predstavlja Susrete teatara s južnoslavenskog prostora, kao šireg kulturološkog, a ne političkog određujućeg faktora (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija i Makedonija).
Obaveza teatara koji dolaze iz Slovenije i Makedonije, ako njihove predstave prođu selekciju, je da osiguraju titlovani prevod na bosanski ili hrvatski ili srpski jezik.
Pored izmjena u nazivu Festivala, što, prije svega, ima određenu simboliku u smislu upućenosti jednog festivala na jedan grad, i jednu publiku, izvršene su i konceptualne promjene koje će dovesti do stvaranja, šireg i užeg, festivalskog prostora za kojim se traga. Tako Festival nastoji da u poplavi obesmišljavanja ljudi i događaja bude onaj scenski areal za kojim se traga.
Pišu: Jakov Amidžić i Srdjan Vukadinović