Izvanrednom adaptacijom teksta i njegovim smještanjem u najaktuelniju bosanskohercegovačku stvarnost, komedija ‘Balkanski špijun u Sarajevu’ je svježa, žestoka i nadasve duhovita satira koja raduje i nasmijava teatarsku publiku. U fokusu rediteljeve pažnje je kultna satira ‘Balkanski špijun’ jednog od najboljih i najplodonosnijih balkanskih dramskih autora Dušana Kovačevića.
Kontekst predstave ‘Balkanski špijun u Sarajevu’ nešto je drugačiji u odnosu na original. Kroz niz već poznatih, ali i inovativnih komičnih situacija, bavi se odnosom domaćih i susjednih političara prema Bosni i Hercegovini. U predstavi se prožimaju i teme svjetskog terorizma koje je Sulejman Kupusović smjestio u Bosnu gdje se kroz komediju nasmijao patološkoj opsjednutosti banjalučkih i beogradskih političara, koji su tvrdili da je Bosna leglo Al-Kaide. S druge strane, obrađena je i tema o religiji, islamističkim idejama ljudi koji sebi daju za pravo da odlučuju da li je neko religiozniji ili ne, jer ulazeći u krizu prisjećaju se Jugoslavije i režima koji ih sve više rastužuje zbog činjenice da današnji lideri ne obraćaju pažnju na “malog čovjeka”.
Predstava ‘Balkanski špijun u Sarajevu’ ozbiljna je komedija, koja osim pregršti smijeha donosi i priličan broj tema za razmišljanje.
Sarajevska adaptacija izvornog teksta Dušana Kovačevića realizirana je lucidno. Zajednička dodirna tačka je isključivo tekst, dok su kontekst, vrijeme radnje i društveno – politička situacija potpuno izmijenjeni. Uz pomoć Izudina Bajrovića, glumca koji je stvorio svog autentičnog Čvorovića i koji s onim iz filma kojega tumači Bata Stojković, nema veze, te ostalih glumaca Sanele Pepeljak, Aladina Omerovića, Zane Marjanović i Milana Pavlovića, te scenografkinje i kostimografkinje Marijele Margarete Hašimbegović, reditelj Sulejman Kupusović izgradio je komediju za pamćenje i trajanje.
Sulejman Kupusović je preminuo 15. avgusta 2014. godine u 63. godini u Sarajevu, nakon teške bolesti .
Predstave koje je on režisirao su imale jedinstvenu umjetničku vrijednost. Mnoge od njih nisu zaboravljene, a među njima su i predstave “Kralj Lear”, “Hasanaginica”, “Derviš i smrt”, “Hanka”, “Tvrđava”, “Legenda o Ali-paši”, “Balada o Omeru i Merimi”, “Hamlet u selu Mrduša donja ili Hamlet zna što narod ne zna”, “Balkanski špijun u Sarajevu”…
Kupusović je živio teatar koji je čvrsto komunicirao sa publikom. Upravo to je razlog zašto je publika toliko voljela njegove predstave i svaku sa nestrpljenjem iščekivala. Sulejman Kupusović je zasigurno ostavio veliki trag u savremenoj historiji bh. pozorišnog i filmskog svijeta.
Piše: Almir Zalihić
Foto: nps.ba