Kroz decenije svoga postojanja pozorišni festivali vremenom postaju konzervativni, neangažirani, a publika ih doživljava, ne rijetko, kao dešavanja iz nužde. Da bi festival opstao u trendu poželjnog i događaja na koji se uvijek rado dolazi, a gdje se ima što vidjeti u teatarskom smislu, isti mora mapirati sve prisutne probleme i estetski promišljeno, a kritički, reagovati na umjetničke i društvene izazove.
Preispitivanje sosptvenih konceptualnih i razvojnih strategija je onaj sadržaj I aktivitet djelovanja koji uvijek mora da je sveobuhvatan i osjetljiv na svaku primjedbu toga karaktera. U konceptualnoj ravni osnovna čvorišta festivalskog promišljanja zasnivaju se na maksimalno obuhvatnom produkcijskom i tematskom fokusu koji ima sluha za sva regionalna, i šira kulturološka i kazališna dešavanja.
Konceptualna traganja čije se značajke baziraju na artikulaciji različitih estetskih, kritičkih i produkcijskih specifičnosti i vrijednosti odlikuju u petodecenijskom trajanju i, prvo, Susrete profesionalnih pozorišta BiH, a potom Susrete pozorišta / kazališta BiH u Brčkom. Želja za širom umjetničkom provokacijom i dijapazonom koji prevazilazi granice domaćeg teksta, ovaj Festival od dvadeset i druge godine trećeg milenijuma pozicionira se kao Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta BiH, sa namjerom da odiše živim, dinamičnim i angažiranim obrascima scenskog izražavanja i prikazivanja.
Poslije trideset i osam festivalskih formata teatarski susreti u Brčkom su doživjeli bitnu koncepcijsku mijenu koja je zahtjev vremena. A to vrijeme traži skup vrijednosti koje tvore projekti koji se ne mogu bazirati samo na domaćem tekstu. Tokom nekoliko poslednjih Susreta je bilo jako malo domaćih originalnih tekstova, a mnogi od njih su i veoma upitnih vrijednosnih struktura. Da bi se prikazali teatarski sadržaji na festivalskoj pozornici koji problematizuju najosjetljivija pitanja regionalne i globalne javne sfere i društvenih turbulentnosti potrebno je priliku pružiti i stranim autorima, kako onima pripadnicima klasične dramologije, tako i novim savremenim. U novoj koncepcijskoj profilaciji koja pored domaćeg teksta obuhvata i strane autore kontinuitet Festivala sadržan je i u nazivu gdje je zadržana odrednica SUSRETI. Tako je novi naziv Festivala – Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta BiH.
Sama odrednica Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta nosi i sadrži u sebi jedan mnogo širi okvir obuhvata od onoga što je administrativno teritorijalni značaj. Naravno, on obuhvata i taj administrativni areal, bez kojeg teško da bi bilo ovakvog Festivala. Ali, ovaj Festival prave i organizuju građani Brčkog za sebe i sve oni koji su u vrijeme Susreta, raznoraznim okolnostima, u Gradu na Savi i koji prisustvuju Festivalu. Samo određenje Brčko znači čitavo društvo ovoga Grada, odnosno distrikta, a to je i najšira festivalska misija koja svojim prikazanjima obuhvata i uvezuje sve one koji su prisutni toga dana ili tih dana u ovoj teatarskoj luci.
Šire određenje društvenog obuhvata Festivala, upravo, ukazuje da ga organizuju građani Brčkog i da je to njihov poklon i Gradu i svima onima koji se nalaze tim ili nekim drugim povodom u njemu. Ali, i sama asocijacija na Brčko distrikt ukazuje na organizaciju festivalskih zbivanja od strane administrativno teritorijalne zajednice, čija je uloga u tome nemjerljiva.
Ovako naslovljen Festival predstavlja Susrete teatara sa južnoslovenskog prostora, kao šireg kulturološkog, a ne političkog određujućeg faktora (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija i Makedonija). Obaveza teatara koji dolaze iz Slovenije i Makedonije, ukoliko njihove predstave prođu selekciju, je da obezbijede titlovani prevod na bosanski ili hrvatski ili srpski jezik.
Broj teatara koji mogu učestvovali na Festivalu u zvaničnoj konkurenciji, iz jednog realiteta, nije ograničen ni limitiran, budući da je intencija na kvalitetu predstava, a ne nekim kvantitativnim svojstvima. Učešće će uzeti najbolje predstave iz navedenih ambijenata, jer brčanska publika želi da vidi ono što je najbolje u regionu.
Predstave mogu biti od autora koji pripadaju klasičnoj ili novoj svjetskoj dramologiji, kao i onih koji pripadaju južnoslovenskoj dramskoj baštini. Broj predstava koje učestvuju u zvaničnom dijelu Festivala je osam. Predstave može predlagati direktoru Festivala selektor ili selektorsko vijeće u sastavu od tri člana, budući da je jako veliki broj predstava koje je potrebno vidjeti u kratkom roku.
Konkurisati za zvaničnu selekciju mogu sve predstave koje su nastale u produkciji teatara u poslednje dvije godine od dana održavanja Festivala, odnosno koje su premijeru imale u tekućoj i prethodnoj sezoni.
I kada su nagrade u pitanju izvršene su određene korekcije. Neće se dodjeljivati nagrade žirija publike. Isključivo će nagrade dodjeljivati stručni žiri koji se sastoji od tri člana iz redova profesora umjetničkih akademija i istaknutih umjetnika, teoretičara umjetnosti i pozorišnih kritičara. Za nagrade mogu konkurisati ansambli i pojedinci iz svih osam predstava koje učestvuju u zvaničnoj konkurenciji, bez obzira iz koje države dolaze. I to je bitna razlika u dodjeljivanju nagrada u odnosu na prethodne Susrete pozorišta / kazališta kada su postojala dva kruga nagrada. Jedan koji se odnosio samo na tri nagrade Grand prixa za najbolju predstavu, zatim mušku i žensku ulogu, za koje su mogli konkurisati protagonisti iz svih predstava u zvaničnoj konkurenciji. I drugi krug sa nizom nagrada, samo za teatre i protagoniste iz Bosne i Hercegovine. Na Internacionalnim teatarskim susretima Brčko distrikta dodjeljuju se sledeće nagrade: Nagrada za najbolju predstavu u cjelini („Grand prix Susreta“), kao i Nagrada za najbolji dramski tekst ili dramatizaciju (Statua „Zlatno pero“). Pored ove dvije nagrade protagonisti iz svih osam predstava u zvaničnoj konkurenciji mogu biti nagrađeni za: najbolju režiju, najbolju žensku ulogu, najbolju mušku ulogu, za scenu, za kostim, za muziku, za najboljeg mladog glumca, za najbolju mladu glumicu i za najbolju sporednu ulogu (glumac ili glumica).
Nadogradnja koncepcijskog okvira Internacionalnih teatarskih susreta Brčko distrikta BiH podrazumijevala je i promjenu termina održavanja Festivala. Do XXXIX po redu dešavanja u okviru kazališnih Susreta, isti su se odvijali u trećoj sedmici novembra / studenog mjeseca. Od 2022. godine Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta se organizuju u oktobru / listopadu mjesecu.
Promjena koncepcijskog okvira bilo kojeg teatarskog festivala, pa i onog koji se organizuje u Brčko distriktu ima za cilj da na jednom višem kvalitativnom i vrijednosnom nivou povezuje ansamble i pojedince iz južnoslovenskog ambijenta u kazališnom iskazu oslobođenom svih mogućih predrasuda, stega i ograničenja.
Koncepcija je tačka na kojoj se trebaju okupljati pozorišni poslenici koji teatarsku festivalsku scenu doživljavaju kao mjesto susretanja svih dobronamjernih pozorišnih ljudi i institucija, bez obzira na poglede, stavove ili opredjeljenja. Samo na taj način moguće je stremiti ka kazališno umjetničkim formama, događajima i sučeljavanjima koja su univerzalna, opšteljudska i opšte umjetnička konstanta u svim društvenim prostorima i različitim ambijentima.
Tranzicija koncepta Susreta pozorišta / kazališta u Internacionalne teatarske susrete Brčko distrikta BiH, podrazumijeva jednu sazrijevajuću razvojnu festivalsku formu i sadržinu, koja je karakteristična za sva pozorišna susretanja koja u određenom trenutku nadrastu koncept i smisao Festivala. Jer, kroz dugotrajuću, vremenom okoštalu formu, Festival tone u svojoj introvertnosti, a pozorišni tokovi i pomaci napreduju i idu u nekom drugom smjeru. Nerijetko dođe i do zasićenja konceptom i sadržinskim okvirom teatarskog Festivala.
Motivacija za tranzicijsku koncepciju brčanskog Festivala proizašla je iz preovlađujuće uloge afiniteta brčanske publike prema Susretima kao ritualu i seriji scenske svečanosti, te samoj teatarskoj umjetnosti.
Na taj način Festival se konstituiše kao značajan istrument kulturne politike Brčkog, države BiH i regiona u dijelu razvoja teatarske umjetnosti.
Naznačena konceptualna ravan Teatarskih susreta se javlja i kao potreba za daljim saznanjima i traganjima o dosezima teatarske umjetnosti, posmatrajući ih kroz prizmu vremena – prošlosti, sadašnjosti i budućnosti brčanskog Festivala.
Sadržana je konceptualna ravan u gotovo petodecenijskoj prošlosti (sa prekidima) Festivala u Brčkom kao jedne od najstarijih festivalskih formi u državi i regionu, sadašnjost kao vrijeme jačanja teatarskog dešavanja i trenda kulturnog turizma kroz jačanje i definisanje identiteta i brendiranja ambijenta u kome se odvija, kao mogućeg scenarija budućnosti, povezanih zajedničkim epitetom – integracija mnoštva kazališnih i umjetničkih različitosti.
Naznačenom nadogradnjom konceptualnog osnova Internacionalnih teatarskih susreta Brčko distrikta ukazuje se na značaj pozorišnog stvaralaštva i Festivala u aspektu promocije scenske umjetnosti. Interakcijom globalizacije, odnosno regionalizacije i kulture znatno se može profilisati afirmacija promjena u organizaciji Festivala na regionalnoj, odnosno internacionalnoj osnovi. Snažna regionalna / internacionalna komunikacija na kulturnom tržištu, osnažuje i internacionalni karakter Festivala.
Novi konceptualni osnov kazališnih Susreta Brčko distrikta manifestuje se u potvrdi strateške važnosti Festivala kao alata kulturne politike, te njegovom nezaobilaznom uticaju i unapređenju cjelokupne dramologije i pozorišne umjetnosti na regionalnom južnoslovenskom prostoru.
Takođe, isto ukazuje i na otvorenost Internacionalnih teatarskih susreta prema važnostima neprekidne festivalske tematizacije i provjere kako bi se raspravila i utvrdila njihova suvremenost i angažiranost.
Pišu: Jakov Amidžić i Srdjan Vukadinović