I ovogodišnji Festival će živjeti priče naše svakodnevnice

Rubina Sarajlić, umjetnički direktor ITS-a Brčko distrikta BiH

Najznačajniji događaj umjetnosti u Brčko distriktu BiH, kojega publika rado oslovljava “Kazališnim susretanjima”,  proslavlja svoju pedesetu obljetnicu, ako izuzmemo ratno razdoblje kada je Festival bio u fazi stagnacije. Ove godine Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta BiH održavaju će se od 19. do 27. listopada pod selektorskom palicom Gorana Damjanca. Što nas sve očekuje i s kojim se izazovima jedan umjetnički direktor susreće govori Rubina Sarajlić:

Unazad nekoliko godina kao umjetnički direktor predvodite organizaciju Internacionalnih teatarskih susreta Brčko distrikta BiH. Ove godine Festival se održava pod motom “Pedeset godina teatralija”, uz raznovrstan repertoarski program predstava iz naše zemlje i regiona. Što nas zapravo sve čeka i o kojim temama je riječ?

Pedeseta obljetnica Festivala u Brčkom je evidentan pokazatelj koliko ovaj grad i njegova publika uživaju umjetnost i kazališnu kulturu, te željno iščekuju svaki oblik teatarskog izričaja što je tijekom svih ovih pedeset godina teatralija urodilo smijehom, suzama, plesom, glasom i pokretom, glumačkim, redateljskim, scenografskim, dramaturškim i inim kreacijama. I pored jedne takve polustoljetne lepeze, s druge strane nam i dalje ostaje vječito pitanje: “Zašto Brčko nema svoj kazališni hram?”. Iako postoje tendencije za otvaranje kazališne ustanove, nažalost, i ove godine ćemo naše goste iz BiH i susjedstva ugostiti na sceni Doma kulture, jedinoj sceni u gradu koja pulsira i na taj način s našom vjernom publikom i odličnim protagonistima diše i živi priče naše svakodnevice, ističući ujedno svaki oblik devijacije društva nastojeći isfiltrirati, odnosno ukazati na problematiku i stanje u kojem obitavamo. Stoga, želim svim našim gostima dobrodošlicu, hvala im za svaki trud koji ulažu i što će na ovogodišnjem Festivalu našim zaljubljenicima u teatar predstaviti najbolje predstave koje su obilježile proteklu kazališnu sezonu!

Ove godine imamo tri kazališna komada prema režiji mladog redatelja Ivana Plazibata. Tu su i dramske adaptacije velikih književnih imena poput Ive Andrića, Miroslava Krleže, Dušana Kovačevića i drugih. Kako kao umjetnički direktor Festivala gledate na ovogodišnju selekciju predstava u odnosu na prošlogodišnju, kada smo imali priliku pogledati komade koji progovaraju o “bolesti društva”?

Bolest društva je i dalje zastupljena u našim mentalnim i psihofizičkim postavkama. To se očitovalo i u vremenu koje datira još puno prije nas, te je nekako prokleto utkano u sve sfere društva općeljudskog razvitka u današnjem vremenu. Ovisi iz kojeg rakursa posmatramo i kojoj “bolesti” više dajemo na značaju, no i ovogodišnja repertoarska postavka selektora nam daje milje najboljih kazališnih kreacija i priča koje progovaraju o našim najvećim problemima, neovisno o tome radi li se o dobro poznatim klasicima, tragediji ili suvremenoj drami. Internacionalizacija Festivala već drugu godinu sa sobom nosi puno više ozbiljnosti u pristupu konzumenta ka kazališnoj estetici i kritici, kao i samoj odgovornosti prema umjetnosti. Zato vjerujem da će naša publika uživati dane teatra, te imati širu sliku i percepciju ponuđene selekcije Gorana Damjanca.

S kojim se izazovima prije, u tijeku i nakon završetka Festivala susrećete kao umjetnički direktor, s obzirom da se ste po profesiji glumica i da su vam svi protagonisti zapravo kolege?

I prethodnih godina sam govorila o izazovima na Festivalu koji uvijek sa sobom nose neke anegdote, no mi kao već dobro uhodana organizacijska grupa nastojimo ostaviti dosljedan profesionalni pečat, kako bismo prvenstveno udovoljili uvjetima naših protagonista, ali i publici bez koje nema ni jednog dramskog čina.

Prateći program nudi nekoliko promocija knjiga, antologija i časopisa “Susreti”. O kojim djelima je riječ, odnosno kada i gdje će se događaji održavati?

Kako ove godine obilježavamo pedesetu obljetnicu Festivala tom prigodom ćemo u sklopu pratećeg programa imati predstavljanje dvije monografije “Pola stoljeća pozorišno / kazališnih Susreta” i monografiju Susreta (1974.-2023.) “Susreti na sceni jedinstva različitosti”. Ujedno će biti upriličeno predstavljanje antologije srpske drame i časopisa Susreti, kako ste naveli, a imat ćemo i kazališno / pozorišne dokumentarne izložbe “Susreti na pozornici jedinstva različitosti (1974.-2023.)” Cjelokupan program će se održavati u foajeu Doma kulture prije početka predstave, dok će dokumentarna izložba biti postavljena u Galeriji Vijećnice koja ujedno i otvara ovogodišnje Internacionalne teatarske Susrete Brčko distrikta BiH. Podsjećam da će i na našim društvenim mrežama biti dostupne sve informacije, kako u zvaničnom, tako i u revijalnom dijelu programa.

I ove godine mislili ste i na najmlađe iz Brčko distrikta BiH, posebno na djecu iz ruralnih dijelova grada u koje kazališne trupe jako rijetko zalaze.

Neizostavan dio Festivala je svakako dječji program, odnosno repertoar dječjih predstava koje se izvode za našu najmlađu publiku. Nekoliko godina unazad praksa nam je da što veći broj djece s područja Distrikta, točnije iz ruralnih dijelova grada, imaju priliku gledati najbolje izvedbe kazališnih trupa iz BiH i regiona. Sigurna sam da će biti sretni i zadovoljni ovogodišnjim izborom.

Ivana Pirić