Rubina Sarajlić, umjetnička direktorica Internacionalnih teatarskih susreta Brčko distrikta BiH
Piše: Alma Kajević
Kao višegodišnji umjetnički direktor naše najznačajnije manifestacije kulture, koja ove godine nosi naziv „Internacionalni teatarski Susreti Brčko distrikta BiH“ što nam možete reći o repertoaru, koji je i ove godine bogat raznovrsnom tematikom, a koja u svakom slučaju korespondira sa zbiljom oko nas?
Kao što je selektor Vlado Kerošević naveo u izvještaju Organizacijskom odboru prilikom odabira osam predstava u natjecateljskom dijelu programa, glavne odrednice bile su kvaliteta, raznovrsnost i stilsko-žanrovska utemeljenost svih predstava koje će biti postavljene na pozornici Doma kulture. Repertoarski će svakako svako za sebe nešto pronaći, jer ćemo imati priliku gledati drame francuske klasike, preko bosansko-hercegovačke, hrvatske i srpske klasične i suvremene drame, do najsuvremenije slovenačke i engleske drame. Bit će tu svakako i komedije i tragikomedije, priča iz „našeg kraja“ s ovog područja.
Moto „Bolest društva“ objedinjuje sva igranja tokom osam dana, a odraz je postavke drame u okviru teatarskog čina gdje nemoguće postaje moguće i gdje igra šalje jasnu poruku svakom pojedincu. Kako ga Vi doživljavate, kao glumica s višegodišnjim iskustvom ali i žena koja se svakodnevno susreće s raznim anomalijama u društvu?
Ovaj put, selektor se odlučio, na temelju ponuđenih tema, za moto Bolest društva koji bi mogao svima nama poslužiti kao moto preispitivanja zbilje oko nas i svega onoga što današnje društvo nosi sa sobom. Izazov će biti i meni kao glumici, ali i nekome ko prati kontinuitet brčanskih teatarskih susretanja godinama u smislu radoznalosti glumačkih kreacija. Hoću li se, pitam sebe, oduprijeti takvom društvu ili ću i dalje nijemo gledati i čekati da dođu bolja vremena? Ne znam, ali bih voljela barem dio odgovora naći nakon ishoda priča koje ćemo gledati. Isto tako voljela bih kada bismo svi barem kroz teatarski čin progovorili o svim tim anomalijama, posebno kroz prizmu kulture koja i dalje zauzima zadnje mjesto na ljestvici ministarstava, kolektivnog mišljenja i nažalost pojedinca koji u borbi za egzistencijom odstupa od normativnih okvira i poseže za trivijalnošću i kičem pred gromadama sustava.
Od ove godine kroz propozicije Festivala nas čekaju određeni noviteti, od samog njegovog naziva pa do sadržaja koji se planiraju održati.
Da. Od ove godine to su Internacionalni teatarski Susreti Brčko distrikta BiH, na kojima mogu sudjelovati svi teatri iz BiH i inozemstva, pod uvjetom da se dramski tekst igra ili da je preveden, titlovan, na jednom od službenih jezika u BiH. Do sada smo imali Susrete pozorišta / kazališta BiH u Brčko distriktu BiH prema čijim propozicijama je osnovni uvjet selekcije bio domaći tekst, odnosno tekst koji je napisan na jednom od jezika naroda BiH. Od ove godine to više nije tako. Pored domaćeg teksta propozicije nalažu i strani tekst, tako da po prvi put imamo naprimjer mađarskog pisca kao što je Gyorgy Spiro te francuskog autora J.P. Moliere. Tu su i koprodukcijske predstave iz zemalja bivše Jugoslavije i Njemačke. Otuda i dolazi naziv internacionalni, kao okvir prihvatljiviji od Susreta pozorišta / kazališta BiH. Novost je i ta da se vraćamo konferencijama za medije u jutarnjim terminima, koje će uživo prenositi putem društvenih mreža, a na kojima ćemo govoriti detaljnije o svakoj predstavi koja nas čeka. Naša zvanična društvena stranica doživjela je renesansu i bukvalno sve se informacije, medijsko praćenje i ostalo može naći na jednom mjestu. Bilten, naravno, i ovaj put, kao i svake godine je naš vjerni pratitelj. Okruglih stolova neće biti nakon predstave jer su iskustva pokazala da su glumci jako umorni poslije igranja, tako da ćemo imati nekoliko okruglih stolava tokom dana, a što ćemo takođe uživo prenositi.
Prateći program, kao neizostavni dio Internacionalnih teatarskih susreta Brčko distrikta BiH i ove godine obiluje bogatim sadržajem. Koje biste sadržaje posebno izdvojili?
Osim kazališno-dokumentarnih izložbi kojim smo započeli prateći program festivala tu je predstavaljanje izdanja Digitalne forme kazališnih susreta (2015-2022) i Antologije hrvatske drame susreta kazališta I-IV priređivača Srđana Vukadinovića i Jakova Amidžića. Tradicionalno, promovirat ćemo i naš časopis „Susreti“. Nismo zaboravili ni najmlađe ljubitelje teatra; više predstava će biti postavljeno samo za njih kako u vrtićama i osnovnim školama grada, tako i u ruralnim predjelima Distrikta gdje kazališne trupe rjeđe zalaze.